Orgulje

Kad orguljaš pritisne tipku na orguljama, kroz neke od svirala počinje strujati zrak. Svaka svirala izvodi drukčiju notu. Takve orgulje nalazimo u crkvama, dok na električnim zvuk izlazi iz zvučnika. Na crkvenim orguljama zrak obično dolazi iz električnog mijeha. Pritiskom na tipku otvara se ventil i u svirale ulazi zrak, strujeći preko ruba otvora u cijevi ili preko metalnog jezička. Oni titraju, titraji se prenose na zračni stup i tako nastaje zvuk. U sviralama različite duljine nastaju različiti tonovi. Orguljaš pomoću registarskih tipki usmjerava zrak u određeni niz svirala i tako dobiva različite zvukove. Na električnim orguljama tipke nalikuju prekidačima koji uključuju električne generatore zvuka. Oni proizvode električne impulse koji odlaze do zvučnika.

Klavir

Pritiskom na klavirsku tipku batić se pomiče prema naprijed i udara o žicu. Glava batića obložena je pustom, a žice su metalne. Batići potiču titranje žica, stvarajući zvuk. Kad pustimo tipku, na žicu se naslanja prigušnik i zaustavlja titranje. Svaka tipka na klavijaturi povezana je s udarnim mehanizmom sastavljenim od nekoliko drvenih poluga. Pritiskom na tipku podiže se udarni jezičak i batić udara o žicu. Istovremeno se sa žice podiže prigušnik te ona počinje titrati. Dok je tipka pritisnuta, zubac drži batić uza žicu tako da je može vrlo brzo ponovo udariti.

Bubanj

Bubanj se sastoji od kože razapete na okviru. Koža od udarca zatitra i stvara zvuk. Titraji se prenose na okvir i zrak te se njihovi zvukovi miješaju o onima koje ispušta koža. Zvukovi se na bubnju razlikuju po načinu udaraca. S pomoću batića se dobiva oštar zvuk, dok se rukama ili mekanim batićem mogu izvesti prigušeniji tonovi. Zvuk ovisi i o veličini bubnja. Na većoj su koži tonovi dublji i bučniji, dok su na manjoj viši. Na malom su bubnju razapete dvije kože između kojih se nalazi niz žica. Kad udarimo gornju kožu, žice lupkaju po donjoj koži i daju zvuku oštrinu.

Drveni puhački instrumenti

Da bi na drvenom puhačkom instrumentu poput klarineta proizveli zvuk, svirači ustima obuhvaćaju usnik i upuhuju zrak. Stup zraka u klarinetu počinje titrati, stvarajući zvuk. Različiti tonovi nastaju pritiskom na zaklopce što zatvaraju otvore na instrumenti. Podjela puhačkih instrumenata na limene i drvene nije posve točna jer se saksofon i flaute, koje ubrajamo u „drvene“ instrumente, najčešće rade od metala. Točnija je podjela prema vrsti usnika ili piska. Kod flauta se usnik nalazi sa strane.

Upuhivanjem zraka rubovi otvora počinju titrati te zračni stup u cijevi proizvodi zvuk. Slično se događa i u blokflauti, ali na njoj svirač upuhuje zrak kroz usnik, te on prelazi preko ruba otvora u cijevi. Drugi drveni puhački instrumenti imaju u usniku jezičce. Prolaskom zraka kroz usnik, jezičci zatitraju i zračni stup u instrumentu proizvodi zvuk. Klarinet i saksofon imaju samo jedan jezičac, a oboa, engleski rog i fagot dva. Različiti tonovi dobivaju se zatvaranjem i otvaranjem otvora na cijevi, čime se skraćuje i produžuje duljina zračnog stupa koji titra u instrumentu.

Limeni puhački instrumenti

Svirači limenih instrumenata primjerice trube, stavljaju usnice na usnik, čvrsto ih stisnu i pušu kroz otvor u sredini. Usnice titraju i titraji se prenose na zrak u trubi, stvarajući zvuk. Među limene puhačke instrumente ubrajamo trombon, rog i bas trubu. Na limenim duhačkim instrumentima se različiti tonovi dobivaju pritiskom na zaklopce ili ventile. Time se otvaraju ili zatvaraju pojedini dijelovi cijevi, zračni stup se produžuje ili skraćuje, a zvuk postaje niži ili viši. Obično na instrumentima postoje svega tri zaklopca ili ventila i pritiskanjem svih kombinacija dobiva se samo sedam tonova.
 

Orgulje

Kad orguljaš pritisne tipku na orguljama, kroz neke od svirala počinje strujati zrak. Svaka svirala izvodi drukčiju notu. Takve orgulje nalazimo u crkvama, dok na električnim zvuk izlazi iz zvučnika. Na crkvenim orguljama zrak obično dolazi iz električnog mijeha. Pritiskom na tipku otvara se ventil i u svirale ulazi zrak, strujeći preko ruba otvora u cijevi ili preko metalnog jezička. Oni titraju, titraji se prenose na zračni stup i tako nastaje zvuk. U sviralama različite duljine nastaju različiti tonovi. Orguljaš pomoću registarskih tipki usmjerava zrak u određeni niz svirala i tako dobiva različite zvukove. Na električnim orguljama tipke nalikuju prekidačima koji uključuju električne generatore zvuka. Oni proizvode električne impulse koji odlaze do zvučnika.

Klavir

Pritiskom na klavirsku tipku batić se pomiče prema naprijed i udara o žicu. Glava batića obložena je pustom, a žice su metalne. Batići potiču titranje žica, stvarajući zvuk. Kad pustimo tipku, na žicu se naslanja prigušnik i zaustavlja titranje. Svaka tipka na klavijaturi povezana je s udarnim mehanizmom sastavljenim od nekoliko drvenih poluga. Pritiskom na tipku podiže se udarni jezičak i batić udara o žicu. Istovremeno se sa žice podiže prigušnik te ona počinje titrati. Dok je tipka pritisnuta, zubac drži batić uza žicu tako da je može vrlo brzo ponovo udariti.

Bubanj

Bubanj se sastoji od kože razapete na okviru. Koža od udarca zatitra i stvara zvuk. Titraji se prenose na okvir i zrak te se njihovi zvukovi miješaju o onima koje ispušta koža. Zvukovi se na bubnju razlikuju po načinu udaraca. S pomoću batića se dobiva oštar zvuk, dok se rukama ili mekanim batićem mogu izvesti prigušeniji tonovi. Zvuk ovisi i o veličini bubnja. Na većoj su koži tonovi dublji i bučniji, dok su na manjoj viši. Na malom su bubnju razapete dvije kože između kojih se nalazi niz žica. Kad udarimo gornju kožu, žice lupkaju po donjoj koži i daju zvuku oštrinu.

Drveni puhački instrumenti

Da bi na drvenom puhačkom instrumentu poput klarineta proizveli zvuk, svirači ustima obuhvaćaju usnik i upuhuju zrak. Stup zraka u klarinetu počinje titrati, stvarajući zvuk. Različiti tonovi nastaju pritiskom na zaklopce što zatvaraju otvore na instrumenti. Podjela puhačkih instrumenata na limene i drvene nije posve točna jer se saksofon i flaute, koje ubrajamo u „drvene“ instrumente, najčešće rade od metala. Točnija je podjela prema vrsti usnika ili piska. Kod flauta se usnik nalazi sa strane.

Upuhivanjem zraka rubovi otvora počinju titrati te zračni stup u cijevi proizvodi zvuk. Slično se događa i u blokflauti, ali na njoj svirač upuhuje zrak kroz usnik, te on prelazi preko ruba otvora u cijevi. Drugi drveni puhački instrumenti imaju u usniku jezičce. Prolaskom zraka kroz usnik, jezičci zatitraju i zračni stup u instrumentu proizvodi zvuk. Klarinet i saksofon imaju samo jedan jezičac, a oboa, engleski rog i fagot dva. Različiti tonovi dobivaju se zatvaranjem i otvaranjem otvora na cijevi, čime se skraćuje i produžuje duljina zračnog stupa koji titra u instrumentu.

Limeni puhački instrumenti

Svirači limenih instrumenata primjerice trube, stavljaju usnice na usnik, čvrsto ih stisnu i pušu kroz otvor u sredini. Usnice titraju i titraji se prenose na zrak u trubi, stvarajući zvuk. Među limene puhačke instrumente ubrajamo trombon, rog i bas trubu. Na limenim duhačkim instrumentima se različiti tonovi dobivaju pritiskom na zaklopce ili ventile. Time se otvaraju ili zatvaraju pojedini dijelovi cijevi, zračni stup se produžuje ili skraćuje, a zvuk postaje niži ili viši. Obično na instrumentima postoje svega tri zaklopca ili ventila i pritiskanjem svih kombinacija dobiva se samo sedam tonova.