A od 1958. počinju SP na malim igralištima, kakva imamo i danas. Prvo SP u modernom rukometu igrano je u DDR-u 1958. i prvi svjetski prvak postali su Šveđani.

Nakon toga na vrhu su se smjenjivale velike generacije Rumunjske sa čuvenim trenerom Nicoleaeom Nedefom, potom su dominirali Rusi svojom snagom i visinom, pa nakon toga brzinom predvođeni velikim igračima, uz trenere Jeftušenka i Mironoviča. Rukomet je evoluirao, baš kao što to čini i danas.
Rusku dominaciju početkom 90-tih prekinuli su Šveđani i njihovo zlato u Čehoslovačkoj bilo je preokret u svjetskom rukometnom poretku. Tim Bengta Johanssona ostao je zabilježen kao najveća generacija 90-tih. Rusija je nastavila trajati, a rasla je Francuska s Danielom Costantinijem koja je povijest obilježila sa dvije zlatne medalje, na Islandu '95 i na SP kojem su bili domaćin '01.

Preokret u svjetskom rukometnom poretku dogodio se u Portugalu '03 kada je do naslova otišla Hrvatska, a dvije godine kasnije to je uspjelo i Španjolcima na završnici igranoj u Tunisu. Rukomet je otišao u pravcu dinamike.
Treba reći da je SP počelo sa 4 reprezentacije, razvijalo se od 8, preko 12, do 16 koliko ih je bilo sve do Islanda '95 kada su po prvi puta na SP nastupile 24 reprezentacije koliko ih nastupa i danas.

Devet je zemalja osvajalo svjetske naslove. Rekorderi SP-a po broju naslova su Šveđani i Rumunji. Čak četiri puta im je pošlo za rukom popeti se na tron. SSSR/Rusija ih prate sa tri. Švedska je igrala čak 12 polufinala, sedam finala i po tome je najuspješnija, makar je Rumunjska s Nedefom ostala posebnost za sva vremena, jer je igrala četiri finala i sva četiri je dobila.
SP je imalo svoje velike zvijezde. Za sva vremena upamćene ostaju izvedbe Gheorgea Gruije, Ioana Mosera, Vojtecha Maresa, Hansa Lubkinga, Paula Tiedemanna, Stefana Birtalana, Joachima Deckarma, Vladimira Maksimova, Hrvoja Horvata, Weilanda Schmidta, Vasilea Stinge, Franka Wahla, Veselina Vujovića, Aleksandera Karšakijevića, Petera Kovacsa, Erharda Wunderlicha, Magnusa Wislandera, Staffana Olssona, Tomasa Svenssona, Andreja Lavrova, Frederica Vollea, Brune Martinija, Jacksona Richardsona, Ivana Balića, Petra Metličića, Ikera Romera, Matea Garralde…

izvor: http://www.croatia2009.com

A od 1958. počinju SP na malim igralištima, kakva imamo i danas. Prvo SP u modernom rukometu igrano je u DDR-u 1958. i prvi svjetski prvak postali su Šveđani.

Nakon toga na vrhu su se smjenjivale velike generacije Rumunjske sa čuvenim trenerom Nicoleaeom Nedefom, potom su dominirali Rusi svojom snagom i visinom, pa nakon toga brzinom predvođeni velikim igračima, uz trenere Jeftušenka i Mironoviča. Rukomet je evoluirao, baš kao što to čini i danas.
Rusku dominaciju početkom 90-tih prekinuli su Šveđani i njihovo zlato u Čehoslovačkoj bilo je preokret u svjetskom rukometnom poretku. Tim Bengta Johanssona ostao je zabilježen kao najveća generacija 90-tih. Rusija je nastavila trajati, a rasla je Francuska s Danielom Costantinijem koja je povijest obilježila sa dvije zlatne medalje, na Islandu '95 i na SP kojem su bili domaćin '01.

Preokret u svjetskom rukometnom poretku dogodio se u Portugalu '03 kada je do naslova otišla Hrvatska, a dvije godine kasnije to je uspjelo i Španjolcima na završnici igranoj u Tunisu. Rukomet je otišao u pravcu dinamike.
Treba reći da je SP počelo sa 4 reprezentacije, razvijalo se od 8, preko 12, do 16 koliko ih je bilo sve do Islanda '95 kada su po prvi puta na SP nastupile 24 reprezentacije koliko ih nastupa i danas.

Devet je zemalja osvajalo svjetske naslove. Rekorderi SP-a po broju naslova su Šveđani i Rumunji. Čak četiri puta im je pošlo za rukom popeti se na tron. SSSR/Rusija ih prate sa tri. Švedska je igrala čak 12 polufinala, sedam finala i po tome je najuspješnija, makar je Rumunjska s Nedefom ostala posebnost za sva vremena, jer je igrala četiri finala i sva četiri je dobila.
SP je imalo svoje velike zvijezde. Za sva vremena upamćene ostaju izvedbe Gheorgea Gruije, Ioana Mosera, Vojtecha Maresa, Hansa Lubkinga, Paula Tiedemanna, Stefana Birtalana, Joachima Deckarma, Vladimira Maksimova, Hrvoja Horvata, Weilanda Schmidta, Vasilea Stinge, Franka Wahla, Veselina Vujovića, Aleksandera Karšakijevića, Petera Kovacsa, Erharda Wunderlicha, Magnusa Wislandera, Staffana Olssona, Tomasa Svenssona, Andreja Lavrova, Frederica Vollea, Brune Martinija, Jacksona Richardsona, Ivana Balića, Petra Metličića, Ikera Romera, Matea Garralde…

izvor: http://www.croatia2009.com